FOMO, no more! Ovladavanje umijećem življenja u trenutku4 min čitanja

Što nam se događa kada nismo u mogućnosti prisustvovati nekom druženju, izlasku, ili događaju s nama bliskim ljudima? Mnogi od nas doživljavaju osjećaj uznemirenosti, napetosti i anksioznosti, a psihologija tu pojavu opisuje kao strah od propuštanja. FOMO fenomen, odnosno Fear of missing out, stanje je uznemirenosti koje se javlja kada osoba ima osjećaj da drugi žive zanimljiviji ili ispunjeniji život od nje, odnosno da propušta neko lijepo ili ugodno iskustvo u kojem drugi imaju priliku uživati. FOMO se često objašnjava pomoću teorije samodeterminacije. Prema toj teoriji, svaka osoba želi zadovoljiti tri osnovne psihološke potrebe – potrebu za autonomijom (da možemo sami donositi odluke), potrebu za kompetencijom (da smo dobri u nečemu) i potrebu za pripadanjem, odnosno povezanosti (da znamo kako u našem životu postoje osobe koje nas vole i kojima je stalo do nas). FOMO se veže upravo za nedostatak zadovoljenja tih potreba te se pokazuje kako je najviše prisutan kod mladih ljudi. Iako proizlazi iz urođenih ljudskih potreba, strah od propuštanja postaje problem kada ta briga postane intenzivna i neopravdana.

Zahvaljujući pojavi interneta i društvenih mreža, strah od propuštanja je postao sve učestaliji. Ljudi svakodnevno dijele isječke svojih života na Instagramu, Facebooku i TikToku, pomno pazeći da ti isječci prikazuju njihov život u najboljem svjetlu. Učestalo praćenje tuđe privatnosti na društvenim mrežama pojačava osjećaj kako se upravo drugim ljudima događaju super i zanimljive stvari, dok se kod samog promatrača javlja osjećaj zavisti i nezadovoljstva vlastitim životom te želje za donošenjem drugačijih odluka koje bi ga približile takvom „idealnom“, tuđem životu. Razlog zbog kojeg društvene mreže pogoduju rastu FOMO fenomena jest to da utječu na jednu od glavnih FOMO karakteristika – potrebu za kontinuiranom povezanosti s drugima i onome što oni rade. Osobe kod kojih je FOMO bio izraženiji bile su sklonije provoditi vrijeme na društvenim mrežama neposredno prije spavanja i nakon buđenja, tijekom obroka i vožnje u prometu te na predavanjima. Također su izrazile veliku želju da znaju gdje su njihovi prijatelji i što u tom trenutku rade. FOMO nas odvlači od uživanja u sadašnjem trenutku – zbog vjerovanja da bismo trebali biti negdje drugdje, raditi nešto drugo i mišljenja kako je nekom drugom negdje tamo zabavnije i bolje, propuštamo biti u sadašnjem trenutku. Gubimo mogućnost uživanja u sadašnjem trenutku uz brigu oko toga što propuštamo tamo vani, te se na taj način zahvaćamo u začarani krug nezadovoljstva.

Kako se oduprijeti utjecaju ovog fenomena? Kako bismo ga ublažili, a potom i iskorijenili, poželjno bi bilo:

• Fokusirati se na ovdje i sada – kada osjetite javljanje neugodnih emocija i pojavu misli kako drugi svoje vrijeme provode bolje ili kvalitetnije nego vi, usmjerite se na pozitivne aspekte situacije u kojoj se sada nalazite, na ciljeve koje ćete kroz tu situaciju ostvariti te usporite i pokušajte uživati u sadašnjem trenutku.
• Odvojiti stvarno od virtualnog – osvijestite kako društvene mreže nisu realističan prikaz stvarnosti, već djeluju poput virtualnog „albuma za slike“ gdje ljudi objavljuju svoje najljepše doživljaje i uspomene. Niti jedan život nije savršen, svi imamo i uspona i padova, a ništa što se objavljuje ne izgleda u potpunosti onako kako se prikazuje na društvenim mrežama.
• Uključivanje u društvene aktivnosti – pokazalo se kako je FOMO manje intenzivan kada su ljudi uključeni u neku vrstu društvene aktivnosti, odnosno kada neke zadatke ne obavljaju sami. Stoga, ako se nađete u situaciji da ste odbili druženje s prijateljima zbog posla, pokušajte pronaći nekoga tko je u sličnoj situaciji te osmisliti način da oboje radite skupa, ali zasebno na svojim zadacima.
• Pauza od mobitela – kao što smo već opisali, društvene mreže su idealan stvaratelj situacija u kojima se javlja FOMO. Zbog toga, važno je ograničiti vrijeme koje provedemo na društvenim mrežama i ne dopustiti da vrijeme koje možemo iskoristiti vani, stvarajući vlastite uspomene, proživljavamo buljeći u ekran mobitela. Provodite vrijeme čitajući knjige, šetnjom, druženjem s ukućanima, slušanjem glazbe, planiranjem idućeg putovanja ili nekom drugom aktivnosti u kojoj uživate.
• Zahvalnost – na kraju svakog dana, navedite nekoliko stvari na kojima ste zahvalni u svom životu. Na taj način, podsjetit ćete sami sebe na lijepe stvari koje vas okružuju i onemogućiti pojavljivanje osjećaja vlastite manjkavosti i nedostatnosti.

Kako bismo se uspješno izborili sa strahom od propuštanja, ključan je pronalazak ravnoteže u vlastitom životu i cijenjenje sadašnjeg trenutka.  Dajući prednost istinskim iskustvima u odnosu na stalne usporedbe, život će nam biti ispunjeniji, zadovoljeniji i živjet ćemo ga punim plućima.

Larissa Hasanbegović, mag.psych.