Hipersenzibilnost – o čemu je zapravo riječ?4 min čitanja
Dodir, okus, njuh, sluh i vid – pet je to osjetila pomoću kojih doživljavamo svijet oko sebe. No, što se dogodi kada nas promjene u osjetilima preplave i osjećamo okolinu na dublji i snažniji način?
Hipersenzibilnost (visoka osjetljivost) se definira kao crta ličnosti koja podrazumijeva da se informacije i podražaji koje dobivamo iz okoline obrađuju na ponešto drugačiji način. U to spadaju i vanjske i unutarnje informacije – estetska iskustva, glasni zvukovi, glad te raspoloženja i osjećaji drugih ljudi. Neki pojedinci su više osjetljivi na iskustva koja dožive, a drugi manje. Istraživanja pokazuju kako se 15 do 20 posto ljudi u populaciji nosi s hipersenzibilnošću. Ono što pomaže prilikom otkrivanja je DOES model koji opisuje četiri glavne karakteristike visoko osjetljivih osoba.
D reprezentira dubinu obrade informacija. Visoko osjetljive osobe su sklone obrađivati informacije i podražaje iz okoline na dublji način. Ono što primijete, oni povezuju i uspoređuju s prošlim iskustvima. Karakteristično je da vam treba dugo vremena da razmislite i djelujete, upravo zbog detaljnog analiziranja i prosuđivanja svijeta. Također je uočeno da je kod visoko osjetljivih osoba pronađena povećana aktivnost u insuli – dijelu mozga kojeg se naziva i sjedištem svijesti.
O predstavlja osjetljivost na podražaje (overstimulation) i glasi kao najnegativnija karakteristika. Na osobe djeluju i podražaji niskog intenziteta te stoga lako podliježe stresu. Kaos svakodnevice može vas dovesti do stanja pretjerane uzbuđenosti, što povećava razinu stresa i uznemirenosti i može vas navesti da izbjegavate napete situacije i gužve. Neki to opisuju i kao stanja u kojima kao da čuju svoje misli.
E je poveznica za emocionalnu reaktivnost i empatiju. Smiješak ili suze, visoko osjetljive osobe posebnu pažnju najčešće posvećuju emocijama i njihovim izrazima. Iz tog razloga, često više reagirate na pozitivna iskustva, lako prepoznajete kako se drugi osjećaju te se možete i sami početi osjećati na taj način. U tim procesima veliku ulogu imaju tzv. zrcalni neuroni koji pomažu pri shvaćanju namjera i raspoloženja drugih. Ovi neuroni se aktiviraju kada svjedočimo određenoj situaciji i pokazuju obrazac aktivnosti koji odgovara obrascu kao da se ista stvar dogodila nama. Osobe su visoko empatične i imaju veliku motivaciju za djelovanjem pri regulaciji raspoloženja drugih.
S govori o osjećaju za suptilno i ovoj karakteristici visoko osjetljivih osoba se poklanja najviše pažnje. Često se navodi kako osobe imaju jaku (ali ne nepogrešivu) intuiciju i skloni su tumačiti neverbalne znakove raspoloženja drugih oko sebe. Neke osobe izvještavaju i o posebnoj izoštrenosti jednog od osjetila. Tako vam, na primjer, tkanina može biti posebno neugodna ili vas pak i najmanji zvukovi mogu ometati u spavanju.
Djecu koja imaju karakteristike visoke osjetljivosti se često naziva i stidljivima. Razlika je u tome što je stidljivost naučena, a hipersenzibilnost je urođena. Ono što je važno za znati je da hipersenzibilnost ima jaku biološku podlogu. Ova crta ličnosti pronađena je u više od 100 vrsta (od životinja pa do primata).
Pretjerana osjetljivost na podražaje (posebno negativne) i lakoća uzbuđenja kod visoko osjetljivih osoba su povezani s karakteristikama anksioznosti i depresije. Kada je riječ o tjelesnom zdravlju, osobe mogu imati veću stopu problema poput kroničnog umora, migrena i kronične boli. Moguće objašnjenje je da povećana osjetljivost dovodi do povećane uzbuđenosti što rezultira kroničnim stresom.
Kako se opustiti i nositi sa svakodnevnim izazovima ?
Važno je informirati se o ključnim karakteristikama hipersenzibilnosti kako bi pronašli najbolji način za pokretanje promjene. Briga o sebi je od posebne važnosti za osobe koje su visoko osjetljive. Pod naletom svakodnevnih podražaja, stresnih situacija i zahtjeva društva, važno je uzeti vrijeme za sebe i napuniti svoje baterije. Preporučuje se povlačenje u opuštajući kutak te odmaranje misli i tijela. Zdrava prehrana, pravilan raspored spavanja te smanjenje alkohola i kofeina su svakako korisne strategije. Također, šetnja i boravak u prirodi doprinose relaksaciji a ako gradska buka postane prejaka, ni čepići za uši nisu loša opcija. Ukoliko primijetite da vaše svakodnevno funkcioniranje narušeno, svakako potražite stručnu pomoć.
Ema Galić, studentica psihologije
