Imunitet6 min čitanja
Pojam imunosti u najširem značenju uključuje sve obrambene reakcije u organizmu, prepoznavanje “stranih napadača” te sprječavanje ili ograničavanje njihovog djelovanja.
Imunitet predstavlja složen sustav stanica, tkiva i organa koji prožima čitav organizam; od timusa i koštane moždine u kojima se proizvode i dozrijevaju imunološke stanice, preko limfnog sustava kojim se te iste stanice prenose do limfnih čvorova, slezene i limfnog tkiva pridruženog koži i sluznicama crijeva i dišnog sustava. Upravo na periferiji tijela limfociti, fagociti, dendritične i brojna antitijela kao produkti imunološkog sustava prepoznaju antigene i pokreću imunološki odgovor. Funkcija imunološkog sustava temelji se na dva obrambena mehanizma. Nespecifični, urođeni imunološki odgovor predstavlja prvu liniju obrane jer nastaje bez prethodnog kontakta organizma sa stranim tijelom i usmjerena je protiv svih antigena koji ulaze u organizam. Specifični, odnosno stečeni imunološki odgovor pojavljuje se tek nakon kontakta organizma s određenim antigenom i usmjeren je specifično protiv njega.
Imunitet se formira prije rođenja, gdje se majčina imunološka protutijela prenose plodu i štite ga od infekcija. Prilikom poroda dijete preuzima majčin mikrobiom koji formira ekosustav crijeva, a dojenjem unosi imunološka tijela koja su sastavni dio kolostruma i majčinog mlijeka čime se prevenira razvoj bolesti, osobito onih najčešćih poput infekcija uha, pluća, probavnog i mokraćnog sustava te razvoj alergija u prvim mjesecima života. Veliki utjecaj na izgradnju i snagu imunološkog sustava ima pravilna i uravnotežena prehrana te zdrav i aktivan životni stil. U novije vrijeme sve se više pridaje pažnja utjecaju probiotika na imunološki sustav, te se danas zna da imaju jasan učinak na regulaciju imuniteta. Jedna od glavnih uloga crijevne flore je zaštita crijeva od kolonizacije patogenih mikroorganizama i poticanje crijevne imunofunkcije, čime probiotici pridonose sazrijevanju imunološkog sustava od najranije sve do odrasle dobi.
Imunološki sustav može razlikovati „zdrave“ stanice i „nezdrave“ stanice prepoznajući signale koji javljaju prisutnost potencijalno štetnih tvari za domaćina. Kada imunološki sustav prepozna navedene signale, on reagira proizvodnjom različitih medijatora zbog čega dolazi do alergijske reakcije ili upalnog procesa kao prirodne reakcije imuniteta.
Bolesti imunološkog sustava obuhvaćaju tri različite skupine zdravstvenih stanja koje predstavljaju tri različita načina neadekvatnog imunološkog odgovora. Imunodeficijencija, poremećaj koji nastaje kao posljedica urođenog ili stečenog slabljenja imuniteta ili potpunog izostanka imunološke reakcije. Alergije, predstavljaju prekomjernu reakciju imunološkog sustava na različite antigene iz okoliša, poput peludi i hrane, a intenzitet i simptomi alergijske reakcije mogu gradirati od blagih poput rinitisa i probavnih smetnji, preko ozbiljnijih ekcema i astme sve doživotno ugrožavajućih anafilaktičkih reakcija. Autoimunost je poremećaj gdje sam imunološki sustav napada vlastite tjelesne stanice i tkiva. Danas je broj oboljelih od automunih bolesti sve veći, a najčešće se govori o bolestima poput celijakije, dijabetesa, Hashimotove bolesti, multiple skleroze, psorijaze, reumatoidnog artritisa, lupusa iupalnih bolesti crijeva.
Imunološki sustav svakodnevno je pod utjecajem vanjskih čimbenika gdje pojačan stres, neadekvatna prehrana i prekomjerni tjelesni napor najviše pridonose njegovom neadekvatnom odgovoru. Budući da se na pojedine faktore nije moguće utjecati, od iznimne je važnosti imati svakodnevnu nutritivnu podršku koja će kompenzirati vanjske utjecaje na imunitet. Infekcije uzrokuju metabolički stres, aktiviraju hormone, citokine i slobodne radikale što vodi do pojačanog gubitka hranjivih tvari zbog čega je važna nutritivno bogata prehrana. Svakodnevna konzumacija voća i povrća uobičajena je prehrambena preporuka kojom se podupire zdravlje i osigurava dobar vitaminsko-mineralni status. Nutritivne komponente voća i povrća, vitamini i mineralne tvari te antioksidansi i druge fitokemikalije imaju snažan učinak na održavanje imunološke funkcije. Voće i povrće te začinsko i ljekovito bilje dokazano imaju snažno imunoprotektivno djelovanje. Vitamin C i cink djeluju direktno na stimulaciju zaštitne funkcije kože i sluznice, a zajedno s cinkom i vitaminom A, vitamin D sinergijski djeluje kao potpora zaštitnom učinku imunoloških stanica te ujedno suprimira autoimuni odgovor. Uz vitamine i mineralne tvari, polifenolne komponente hrane djeluju antioksidativno, antimikrobno i imunomodulatorno, odnosno osiguravaju zaštitu od virusa i bakterija, povećavaju antioksidativni kapacitet krvi, snižavaju razinu oštećenja DNK te potiču proizvodnju leukocita i proliferaciju limfocita što povećava razinu cirkulirajućih imunosnih stanica, protuupalnih citokina i antioksidansa. Zapadnjačka prehrana bogata jednostavnim šećerima i zasićenim mastima industrijskog podrijetla potiskuje imunološki odgovor smanjujući aktivnost imunosnih stanica potičući razvoj upalnih procesa, zbog čega se preporučuje značajno smanjenje unosa skrivenih masti i šećera koji se nalaze u sokovima, gaziranim napitcima, slatkišima i grickalicama. Stoga je od iznimne važnosti takve namirnice izbaciti iz prehrane odnosno zamijeniti namirnicama koje osiguravaju bogat arsenal imunosuportivnih nutrijenata čime pomažu tijelu da održi snažnu obranu. Konačno, izgradnju imuniteta ne čini samo pravilna prehrana već i zdrav životni stil koji podrazumijeva redovitu higijenu, dovoljno sna, tjelesnu aktivnost i kvalitetno ispunjeno slobodno vrijeme u antistres aktivnostima i boravaku u prirodi.
Nerijetko se događa da se u jesen i zimu sve više žalimo na slabljenje imuniteta. Stres, neredovita i neuravnotežena prehrana glavni su razlozi pada obrambene snage organizma te samim time postoji veći rizik “hvatanja” prehlada i viroza, ali i razvoja sindroma kroničnog umora. Stoga je važno voditi računa o načinu prehrane koja treba sadržavati sve nutrijente potrebne za jačanje imuniteta i ukoliko je potrebno, adekvatno pojačanje u obliku dodataka prehrani. Uslijed stresnog načina života, premalog kretanja i boravka na otvorenom, time i na suncu naš organizam slabije proizvodi vitamin D. Upravo manjak ovog vitamina može utjecati na imunitet i raspoloženje, ali zato su na stolu jesenske, sezonske namirnice koje vraćaju “u život“! Osim već dobro poznatih izvora vitamina D, plave i masne ribe kao što su srdela, inćun, tuna, skuša, pastrva i losos, jesen nudi i vegetarijanski izvor vitamina D – gljive, jednu od najboljih pojačivača imuniteta. Naime, gljive sadrže ß-glukane, složene ugljikohidrate koji pomažu jačanju imuniteta kao i brojne vitamine i mineralne tvari među kojima se mogu istaknuti vitamin D te selen i bakar.
U stanju oslabljenog imuniteta organizmu najčešće nedostaju vrijedni vitamini, mineralne tvari i esencijalne masne kiseline, ključni sudionici metaboličkih i protuupalnih procesa u organizmu. U svom snažnom učinku na imunološki sustav posebno se ističe cink koji snažno utječe na smanjenje pojave infekcija. Svi se spomenuti nutrijenti nalaze u sezonskim namirnicama poput primjerice mandarina, šipka, kestena, buće, koje je potrebno ukomponirati u svakodnevnu prehranu za jačanje otpornosti organizma kao i ubrzavanje oporavka u trenutku kada je pad imuniteta već nastupio.
