Česti razlog dolaska klijenata u Mentalni Trening je njihova želja, ali i potreba za povećanjem samopouzdanja. Ti klijenti su na vlastitoj koži iskusili da zbog svog sniženog samopouzdanja imaju lošiju izvedbu na natjecanju te da zbog toga nisu odlučni u važnim trenucima, previše razmišljaju, osjećaju se suviše nervozno, ne uživaju…
Niže, baš kao i više samopouzdanje su odraz sustavno naučenog načina na koji razmišljate i percipirate događaje oko sebe te nisu posljedica nikakvog specifičnog genetskog koda za visoko samopouzdanje. Obzirom da se samopouzdanje uči, a ne nasljeđuje, na njemu se može i dodatno raditi, odnosno možete naučiti kako razmišljati na neki novi i za vas povoljniji način.
Ono što se kao mentalni trener prvo pitam kada s klijentima radim na njihovom samopouzdanju je „Na koji način osoba razmišlja i percipira događaje oko sebe da ne uspijeva razviti samopouzdanje?“
U nastavku vam navodim neke od najčešćih načina razmišljanja koji vam otežavaju razvijanje samopouzdanja ili ga snižavaju.
Prevelika samokritičnost – Poslije natjecanja možete nabrojati jako puno događaja i situacija s kojima ste nezadovoljni. Često o njima razmišljate do kraja dana, a ponekad se kritizirate i prisjećate loše izvedbe i više dana za redom. Često i nekontrolirano kritiziranje te samookrivljavanje radite pod izlikom „to me tjera da više ulažem i budem bolji“, no konstantno pretjerivanje u ovim aktivnostima vodi k nižem samopouzdanju.
Zanemarivanje “malih” stvari koje ste dobro napravili – Prema zadacima i situacijama koje ste uspješno izvršili imate stav „pa to je normalno“ te njima ne pridajete nikakvu veliku pažnju niti važnost. Kada nakon natjecanja radite “analizu”, uspješnih stvari jedva da se i sjetite, a ako ih se i sjetite ne pridajete im preveliki značaj. Čekate da se dogode grandiozno velike stvari i tek tada ćete biti ponosni na sebe.
Očekujete da će sve biti savršeno – Plan za sljedeće natjecanje ste složili i on glasi:„Sve će proći savršeno.“, jer kako i ne bi „kada jako puno treniram i stvarno jako jako želim da sve bude savršeno“. Naime, prije početka natjecanja ste postavili nerealno visoke standarde koje može dostići jedino Roger Federer.
Ne prihvaćate pogrešku – Vjerujete da je vlastita pogreška na natjecanju najgora moguća stvar koja vam se može dogoditi, a kada se pogreška dogodi, onda vam je teško o njoj prestati razmišljati. Često ste na natjecanju usmjereni na to da izbjegnete pogrešku, a ne da napravite nešto izvanredno.
Uspoređujete se s drugima – I te druge najčešće percipirate puno boljima od vas. Takvo uspoređivanje vas ponekad tjera da se trudite više, ali zapravo vas veliku većinu vremena čini nezadovoljnima sobom jer se stalno pitate „Pa kada ću ja to tako lako moći izvesti?“. Posljedično tome vaša ulaganja se smanjuju. Tada vam u fokusu više nije to da budete bolji nego što ste bili jučer i uspoređivanje u odnosu na vlastite ciljeve, nego netko drugi.
Premda su i osobe s višim samopouzdanjem u svrhu napredovanja kritične prema sebi samima, isto tako jako dobro znaju i što su dobro učinili te čime su zadovoljni, a na što ponosni. Upravo tim pozitivnim činjenicama pridaju veliku važnost i njih se često prisjećaju. Prihvaćaju pogrešku kao sastavni dio napretka i svjesni su da sve ne može proteći savršeno te su zbog toga fleksibilnije i prilagodljivije situacijama na natjecanju. Isto tako, osobe višeg samopouzdanja nastoje uočavati događaje ili prilike koje mogu iskoristiti kako bi još podignule samopouzdanje, npr. pohvale drugih, usvajanje neke nove tehnike i sl.
Hoćete li graditi ili rušiti svoje samopouzdanje uvelike ovisi o načinu na koji razmišljate. Dobra stvar je to što se samopouzdanje uči i razvija koliko i naš život, samo je potrebno znati kako to činiti i kako na njemu raditi.
Ako želite saznati više o tome kako gradite ili rušite samopouzdanje dogovorite besplatni informativni sastanak.
Mentalni Trening