KAKO OJAČATI IMUNITET NA PRIRODAN NAČIN?4 min čitanja
Nije riječ ni o kakvom čarobnom napitku ili namirnici, već o psihološkim čimbenicima.
Prema mnogim istraživanjima koja su ispitivala što sve ima negativan utjecaj na naš imunitet, izgleda kako usamljenost, loš san i stres igraju dosta važnu ulogu.
Na sreću, ovi psihološki čimbenici ne zahtijevaju tko zna kakve terapije. Primjerice, protiv usamljenosti se možemo boriti tako što razgovaramo s drugima koristeći se tradicionalnim načinima komunikacije ili onim nešto novijim poput video poziva.
Protiv stresa, također, možemo koristiti jednostavne psihološke vježbe, a spavanje se može poboljšati slijedeći određene smjernice higijene sna.
Znanstvenici koji proučavaju mentalno zdravlje potvrđuju kako psihološki čimbenici uvelike utječu na imunološki sustav tako što mogu ozbiljno ugroziti zdravstvenu sliku osobe te ju učiniti podložnom virusima. To proizlazi iz činjenice da ovi psihološki procesi utječu na druge aspekte imunološkog sustava koju su odgovorni za proizvodnju protuupalnih citokina. Primjerice, njihova povišena razina u organizmu može stvoriti simptome trajne infekcije gornjeg dišnog sustava.
Kako upravljati ovim psihološkim čimbenicima i osnažiti imunološki sustav?
Usamljenost
Kada je riječ konkretno o usamljenosti razna istraživanja dokazala su kako osjećaj usamljenosti obično čini ljude podložnijima na infekcije.
Ljudi koji manje vremena provode s drugima imaju veću vjerojatnost da će se razboljeti ako su izloženi virusu, tvrde znanstvenici. Stoga se preporučuje održavanje kontakta s drugima, obitelji, prijateljima i poznanicima te poticanje pozitivnih emocija koje mogu uistinu ojačati imunološki sustav.
U novim okolnostima, mnogi pojedinci svjedoče o korištenju videopoziva u svakodnevnom životu, kako u poslovne tako i u privatne svrhe. Postoje dokazi da upravo komunikacija putem videopoziva smanjuje osjećaj usamljenosti.
San
Nedostatak sna i nebriga o higijeni spavanja stvaraju plodno tlo za razbolijevanje.
Do sada znamo, i takvo mišljenje vlada među stručnjacima, da odrasle osobe koje redovno ne spavaju 7-9 sati, uz male (optimalne) varijacije, imaju veću vjerojatnost da će se razboljeti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prirodne stanice u tijelu koje su zadužene za borbu s infekcijama i bolestima padaju na 70%. Za vrijeme spavanja u tijelu se proizvode bijela krvna zrnca koja imaju važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava kako bi se organizam uspješno obranio od zaraznih bolesti i infekcija.
Osobe koje održavaju higijenu spavanja i sna, spavaju bolje i održavaju organizam zdravijim uz, naravno, druge bitne odrednice poput konzumiranja raznovrsne i uravnotežene prehrane, tjelovježbe i sl.
Također, za bolji san preporuča se nekorištenje elektroničkih uređaja (mobiteli, tableti, kompjutori, televizor) minimalno dva sata prije odlaska na spavanje.
Stres
Stres je treći faktor koji u velikoj mjeri može utjecati na rad imunološkog sustava.
Bitno je naglasiti da se u ovom slučaju misli na kronični stres koji je prisutan kroz nekoliko tjedana, a ne samo kroz nekoliko dana ili pak samo na jednu stresnu situaciju.
Kako prevenirati ovakav oblik stresa?
Naime, jedna od jednostavnih metoda je njegovanje dnevne rutine.
Održavanje dnevne rutine može poboljšati kvalitetu sna, redovno konzumiranje obroka, prepoznavanje osjećaja stvarne gladi i sitosti što pojedincu omogućava veću usmjerenost na planiranje aktivnosti i poslova te postizanje ciljeva. Osim toga, zdrava dnevna rutina potaknut će i osjećaj zadovoljstva.
Prema riječima stručnjaka, osobe koje su podložne osjećaju zabrinutosti i konstantno preispituju stvari, jer im mozak stalno šalje informaciju da postoji još nešto za obaviti, stvaranjem i njegovanjem dnevne rutine mogu spriječiti negativne posljedice koje zabrinutost može prouzrokovati. Naime, ovakvo stanje nakon određenog vremena može biti kontraproduktivno i dovesti do raznih zdravstvenih poteškoća.
Jedna od praktičnih i učinkovitih tehnika za borbu protiv osjećaja zabrinutosti može biti svakodnevno provođenje određenog vremena od 15 minuta upravo za tu „aktivnost“. Tijekom tih 15 minuta potrebno je dopustiti sebi aktivno razmišljanje i preispitivanje o određenoj stvari/problemu, i bilo bi dobro to zapisati olovkom na papir. Nakon toga, tijekom ostatka dana trebate se usredotočiti na sve ostalo te više nije dopušteno razmišljati o tome što ste već „stavili“ na papir.
Još jedna učinkovita strategija u borbi protiv stresa je i rješavanje kognitivnih distorzija. Naime, pod tim pojmom se misli na pogreške u razmišljanju, odnosno, pojavu kada se ljudi lako uvjere da su određene situacije puno gore nego što one ustvari jesu. Primjerice, uobičajeno je preuveličavati situaciju u kojoj se nalazimo te istu doživjeti kao da je to najgori mogući scenariji koji nam se može dogoditi. Kognitivna distorzija nosi sa sobom niz negativnih emocija koje lako mogu odvesti do anksioznosti ili depresije.
Stoga je potrebno prepoznati prisustvo kognitivne distorzije, osvijestiti načine razmišljanja i pristupanja, pokušati biti što objektivniji kako bi se oduprli negativnim i „napuhanim“ mislima te stvorili prostor za pozitivne emocije, jačanje imuniteta, i posljedično, za osobno zdravlje i blagostanje.
