Kako ući u stanje zvano flow?4 min čitanja
Gotovo svi smo barem jednom iskusili stanje u kojem radeći nešto budemo toliko uživljeni u tu radnju da zaboravimo na pojam o vremenu ili umoru, na glad i žeđ, pa čak i na pojam o sebi. Taj se osjećaj može postići radeći svaku radnju, bilo to treniranje, rad, učenje, crtanje, igranje igrica. No pitanje kod toga je kako da to stanje postignemo češće i povećamo svoju produktivnost i sam užitak u obavljanju naših hobija, poslova i svih ostalih radnji.
To se stanje naziva flow, a ono se nalazi u balansu između anksioznosti i dosade kod bavljenja s nekom aktivnošću. To znači da nam ta aktivnost ne smije biti preteška kako ne bismo prešli u stanje anksioznosti, a niti prelagana kako nam ne bi bilo dosadno kod bavljenja istom. Flow kao pojam prepoznao je Mihaly Csikszentmihalyi, a naziv „flow“ dao mu je jer su mu sudionici opisivali taj osjećaj kao da teku niz rijeku. O flow-u su, točnije o nekim njegovim značajkama, govorili i mnogi prije Csikszentmihalyia prepoznajući njegov značaj no nisu ga uspjeli do kraja opisati. Od kada ga je Csikszentmihalyi predstavio svijetu, flow je, osim od psihologa, prihvaćen i od strane šire populacije koja ga pokušava koristiti u svakodnevnom životu, no nekada ne znaju kako do toga stanja doći i kako u njemu ostati.
Kako biti u stanju flowa?
- Pronalazak aktivnosti koju volimo
Možda i najbitnija stavka koja čini stanje flow-a toliko produktivnim i ispunjavajući za svakoga od nas je činjenica da smo u njemu fokusirani na samu radnju koju izvodimo, a ne samo na konačni rezultat. Drugim riječima, jako je bitno da smo intrinzično motivirani za ono što radimo, točnije da to radimo zato što nas zanima, jer želimo naučiti nešto ili u nečemu napredovati, i zato što uživamo u samoj aktivnosti. Tu, jako bitnu stavku, ponekad zaboravimo ako se na primjer bavimo nečim profesionalno i u našu se ljubav prema toj aktivnosti upletu i novac, ocjene ili natjecanje s drugima zbog čega smetnemo s uma zašto smo se time uopće počeli baviti.
- Specifični i izazovni ciljevi
Nadalje, kako bismo to postigli trebamo paziti da uvijek imamo dovoljno izazovan zadatak pred sobom kako bismo ostali motivirani, te da, kako napredujemo, tako i postepeno povećavamo težinu zadataka koje rješavamo kako bi ostali jednako angažirani u radnji. To je potrebno jer kod prelaganih ciljeva gubimo motivaciju i dolazi do dosade pri bavljenju odabranom aktivnošću. S druge strane, ako si odmah zadamo pretežak zadatak postoji mogućnost da će doći do anksioznosti, frustracija i sličnih emocija zbog potencijalno nedostignutog cilja.
- Pozitivan stav
Jednako kako flow pobuđuje daljnje dobre osjećaje, tako je bitno da i u svoju aktivnost ulazimo s entuzijazmom i pozitivnim emocijama kako bi postigli flow, jer nas neugodne emocije i „vruća glava“ mogu samo sputavati u cilju.
- Ustrajnost
I zadnji savjet je i to da budemo ustrajni i ne odustajemo u aktivnostima koje nas zanimaju jer što smo u njima bolji i što smo više vremena uložili u iste, to ćemo lakše u njoj i ulaziti u stanje flow-a gdje ćemo automatizmom raditi mnoge radnje i moći biti fokusiraniji na „finese“.
- Priprema
Ova stavka nije nužna za ulazak i ostajanje u stanju flow-a, ponekad nije niti moguća, ali ako smo ju u mogućnosti provesti, može nam uvelike olakšati cijeli proces i otkloniti potencijalne smetnje. Ako je moguće trebamo pripremiti i naše okruženje i organizirati vrijeme na način da si ostavimo određeni period vremena bez drugih obaveza i tako da maknemo sve distrakcije koje nas mogu izbaciti iz stanja flow-a, za što bi najbolji primjer bilo utišavanje mobitela i ostavljanje istoga na mjesto s kojeg nas neće moći ometati.
Sve u svemu, za postizanje flow-a bitno je da u aktivnost ulazimo „hladne glave“, da je ono što radimo dovoljno izazovno da nas drži zaokupiranima, da se pripremimo i da ne odustajemo kad se nađemo pred preprekama. Za kraj treba reći da je stanje flow-a odličan spoj produktivnosti i užitka te da bismo trebali težiti što više vremena provoditi u njemu, i zbog trenutnog užitka pri trenutnom bavljenju aktivnošću, i zbog sreće i ponosa pri dostizanju zadanog cilja, i konačno zbog kompetencija i vještina smo tim putem stekli.
Ivan Renić, student psihologije
