MOBBING3 min čitanja

Zaposlenici s punim radnim vremenom najveći dio budnog vremena provode na poslu. Radno mjesto može zaposleniku pružati osjećaj da je  koristan i važan, biti produktivna i ugodna okolina. No,može biti i mjesto koje zaposleniku izaziva neugodu i patnju, koja se često proteže i na privatnu sferu.

Mobbing je, najjednostavnije rečeno,  nepristojno i neprimjereno ponašanje jedne ili više osoba prema drugoj osobi u radnoj okolini. Cilj je smanjenje ugleda i dostojanstva osobe kako bi samostalno napustila radno mjesto i radni kolektiv, radi čega se s predumišljajem ponaša prema žrtvi na omaložavajući način. Takvo ponašanje uobičajeno je u životinjskom svijetu, gdje se više članova kolektiva udruži protiv jednog člana te ga se napada do napuštanja zajednice ili smrti. Nažalost, statistike pokazuju kako je opisan set ponašanja čest i u našem društvu.

Najčešći oblici ponašanja koja se ubrajaju u mobbing

  • U hrvatskom društvu najčešće je riječ o takozvanom vertikalnom mobbingu, od strane nadređenog prema podređenom, ali nije rijetkost ni horizontalni mobbing, među kolegama istog ranga.
  • Mobbing češće rade muškarci, a žrtve su većinom žene, nešto češće one srednje stručne spreme.
  • Žrtvi se otežava izvršavanje radnih zadataka ometanjem, prekidanjem, kritiziranjem, upućivanje pismenih i usmenih opomena i prijetnji, psovanjem ili pokazivanjem omalovažavajućih gesti.
  • Žrtvu se ignorira i udaljuje od kolektiva, na način da se s osobom ne razgovara, tretira je se kao zrak, uskraćuju joj se važne informacije ili se fizički premješta i udaljuje od kolega.
  • Žrtvi se nastoji umanjiti ugled ogovaranjem, ismijavanjem ili imitiranjem osobe, pri čemu se često koristi prost i neprikladan način govora.
  • Žrtvi se izravno i neizravno narušava samopouzdanje, usmjeravanjem na radne zadatke koji osobi narušavaju samopouzdanje ili neprikladnim ophođenjem.
  • Žrtvi se izravno i neizravno narušava kvaliteta života oduzimanjem realnih radnih zadataka i dodjeljivanjem besmislenih ili ju se preplavljuje novim zadacima.
  • Žrtvi se ugrožava zdravlje teškim fizičkim poslovima ili pak prijeti fizičkim i/ili seksualnim nasiljem.

Zdravstveni ishodi mobbinga

Ovakav set nasilničkog ponašanja, pogotovo ako je svakodnevno i dolazi od strane nadređene osobe, dugoročno ostavlja posljedice na mentalno i fizičko zdravlje pojedinca.

  • Česti su poremećaji na fiziološkoj razini, vezano uz apetit i hranjenje te spavanje.
  • Smanjuju se koncentracija i učinkovitost na radnom mjestu.
  • Opada osjećaj vrijednosti same osobe (samopoštovanje) te se gubi osjećaj kompetentnosti u radnom okruženju (samopouzdanje).
  • Narušava se raspoloženje te može doći do depresivne faze i razvoja anksioznosti.
  • Imunološki sustav slabi te osoba češće i lakše razvija infekciju ili dolazi do razvoja autoimunih bolesti.
  • Lako dolazi do poremećaja endokrinološkog sustava, pa se razvijaju problemi sa štitnjačom, remeti menstrualni ciklus ili ubrzava proces menopauze.
  • Dolazi do razvoja burn out sindroma.
  • Na fizičkim poslovima, povećava se vjerojatnost ozljede zbog svega gore navedenog.

Svaki zaposlenik ima određene obaveze na radnom mjestu, ali i prava – prvenstveno pravo na pristojan i korektan poslovni odnos. Ugodna radna atmosfera i zdrav zaposlenik su puno korisniji za dobrobit cjelokupne kompanije i poslovanje nego atmosfera mobbinga.

Iva Kantolić, mag.psych.