Odmor bez briga4 min čitanja
Ljeto nam je stiglo na vrata, a s njime i dugo očekivani godišnji odmori. Većina će nas stoga provesti dane u aktivnostima koje nam donose mali bijeg od svakodnevice. Na prvi pogled bezbrižno ćemo uživati u slobodnom vremenu ali nerijetko se dogodi da, u želji da se u potpunosti odmorimo, radimo suprotnu stvar – razmišljamo o obavezama. Bilo da je riječ o nedovršenom poslu ili možda nadolazećim obavezama, misli nam ne daju mira i tjeraju nas u začarani krug brige i stresa.
U takvim i sličnim situacijama, ono što izostaje je rekuperacija ili psihološka odvojenost od posla. Kakve učinke to ima na naše fizičko i mentalno zdravlje te koji je ključ učinkovitog odmora, donosimo u nastavku.
Svaki dan se susrećemo s određenom količinom obaveza i aktivnosti koje moramo izvršiti. Nakon dužeg mentalnog ili fizičkog napora možemo osjetiti pad energije i koncentracije i u tom trenutku je važno uzeti pauzu. Odmor tijekom dana je ključan za naše normalno funkcioniranje. Ispravan način odmaranja može povećati našu razinu raspoloženja i učiniti nas produktivnijima. S druge strane, ako nemamo mogućnost ispravnog odmora, naša motivacija za daljnjim radom slabi, a stupanj stresa sve je viši. Ako se tako i nastavi, može se pojaviti kronični umor, emocionalna i fizička iscrpljenost, a na koncu može doći i do mentalnog izgaranja (burnouta).
Tijekom stanja odmaranja, nužna je psihološka odvojenost – suzdržavanje od aktivnosti koje povezujemo s poslom te istovremeno mentalno odvajanje od posla. Na taj način, na primjer, trebali bi ograničiti čitanje poslovnih materijala, primanje telefonskih poziva povezanih s poslom, korištenje e-maila i slično. No, nakon toga slijedi teži dio jer uspješno ograničavanje ne znači nužno i uspješan prestanak razmišljanja o poslu.
Negativan utjecaj mogu imati i stres na poslu te visoka uključenost u posao. Uzroci svakodnevnog stresa vode nas u začarani krug jer smanjuju vjerojatnost psihološkog odvajanja što povećava negativnu aktivaciju (negativne emocije i pojačan fiziološki odgovor na stres) i može izravno utjecati na razinu napetosti. Ako se ne uspijemo odvojiti od posla dok smo kod kuće, stresori ostaju mentalno prisutni što može prijeći u stanje kroničnog umora.
Dosadašnja istraživanja pokazuju kako usmjeravanje pozornosti na druga životna područja (kao što je npr. razvijanje hobija) smanjuje utjecaj stresora na odvojenost i napetost. Sve aktivnosti koje se nalaze izvan radnog konteksta pogoduju postizanju psihološke odvojenosti. Ključ je u postavljanju jasnih granica između poslovnog i privatnog života te njegovanje odnosa izvan poslovnog konteksta, kada je god to moguće. Povećanje svjesnosti o potrebama i odmoru našeg tijela i uma, potpomoći će procesu odvajanja nakon radnog dana. Ono što nam odvojenost može donijeti su veće razine pozitivnog raspoloženja, smanjenje umora, i ono najvažnije – učinkovit odmor.
Organizacija je ključ kojim ćete biti bliže postizanju psihološke odvojenosti. Jedna od tehnika koja pomaže prioritizirati obaveze i povećati produktivnosti je tehnika hitno-bitno. Razvrstavajući zadatke prema stupnju važnosti i hitnosti možemo jasnije vidjeti koji zadaci zahtijevaju našu trenutnu pažnju, a koje možemo odgoditi. Na taj način možemo smanjiti stupanj stresa te bolje upravljati vremenom i prioritetima. Uz to je korisno i da se posvetite aktivnostima koje utječu pozitivno na vaše raspoloženje kao što su fizička aktivnost i druženje s bliskim osobama. Bilo koja vrsta tjelesne aktivnosti može biti korisna, jer na taj način preusmjeravamo fokus i stvaramo jasne granice između posla i slobodnog vremena. Ako tijekom odmora ipak osjetite napetost, korisne su tehnike relaksacije kao što su trbušno disanje ili tehnike mindfulnessa. Redovitim prakticiranjem ovih tehnika potičemo opuštanje tijela te možemo poboljšati koncentraciju i smanjiti razinu stresa. Fokus na disanje usmjerava našu pažnju na sadašnji trenutak što može pomoći da budemo produktivniji. Zajedno uz tehnike mindfulnessa, koje stavljaju naglasak na naše emocije, osjećaje i misli s ciljem osvještavanja događaja u okolini, možemo jednostavno postići stanje tjelesne opuštenosti.
Neka vam godišnji odmor bude put ka promjeni gdje ćete se odmaknuti od svakodnevnog stresa i pronaći vremena za aktivnosti koje često ostaju u sjeni radnih obaveza. Tako ćete napuniti baterije i vratiti se s osvježenom perspektivom za postizanje daljnjih ciljeva.
Ema Galić, univ. bacc. psych
