Osteoporoza: nova epoha u prevenciji i liječenju4 min čitanja

JESTE LI ZNALI DA JE OSTEOPOROZA JEDNA OD NAJČEŠĆIH KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI DANAŠNJICE?

Osteoporoza je bolest koja podrazumijeva smanjenje gustoće kostiju. Pozadina te priče je poremećaj u ravnoteži koštane izgradnje i razgradnje, gdje razgradnja prevladava, a  zbog čega se narušava arhitektura same kosti koja postaje krhkija i podložnija lomovima. Odgovarajuća količina spolnih hormona te kvalitetna opskrba i iskorištavanje kalcija i vitamina D omogućavaju koštanu homeostazu. Uz dovoljnu količinu vitamina D koji služi za apsorpciju kalcija iz prehrane i proizvodnju spolnih hormona, vrlo bitan faktor u očuvanju koštane mase je i tjelesna aktivnost, tj. mehanički podražaj. Mišićna kontrakcija kojom svladavamo otpor tijela ili vanjski teret pokreće koštanu adaptaciju, a kako bi ona bitnije utjecala na gustoću kostiju važno je da je dovoljnog intenziteta, ponavljajućeg karaktera i da se odvija u kontinuitetu bez dužih prekida (čitaj: kroz cijeli život). U 80% slučajeva bolest se dijagnosticira kod žena starije dobi, najčešće u postmenopauzi, što nam govori kako je smanjeno lučenje hormona estrogena u velikoj mjeri odgovorno za nastanak bolesti.

DIJAGNOZA I RAZVOJ BOLESTI

Bolest se razvija progresivno i relativno sporo, zbog čega se često otkrije tek kada se dogodi posljedica – prijelom. Posebno je značajno ukoliko se prijelom dogodio tijekom nekog lakšeg udarca ili pada, najčešće u zglobu kuka, zapešću ili na kralješcima. Sitniji prijelomi kralješaka mogu se i prehodati, ali za sobom ostavljaju posljedice u obliku trajne deformacije kralješnice koju nazivamo kifoza (zbog koje dolazi do gubitka visine). Osim toga, uglavnom nema bitnijih simptoma bolesti koji će ukazati na potrebu za dijagnostikom, što znači da trebamo biti dovoljno savjesni da u određenoj dobi, uz razgovor s liječnikom, obavimo pregled. Zlatni standard u postavljanju dijagnoze predstavlja DEXA, dvoenergetska apsorpciometrija X-zraka. Prema WHO-u, njen rezultat može se izraziti u obliku T-scorea, gdje rezultat od -1 do -2.4 nazivamo osteopenijom (početnim stadijem razvoja bolesti), a rezultat niži od -2.5 osteoporozom.

LIJEČENJE I PREVENCIJA

Osnovni i najvažniji cilj je spriječiti naglo napredovanje bolesti i olakšati svakodnevni život pacijenta. Međutim, prevencijom je moguće dugoročno utjecati na povećanje vršne gustoće kostiju tijekom mlađe i odrasle dobi. Metode prevencije i liječenja usmjerene su na promjenu životnog stila. Osim farmakoloških sredstava koji se primjenjuju uglavnom kad je već postavljena dijagnoza i/ili doživljen prijelom, savjetuje se: izbjegavanje pušenja i pretjeranog unosa alkohola i kofeina, kvalitetno upravljanje stresom te uključivanje u ciljane tjelesne aktivnosti pod nadzorom kineziologa.

Prevencijskim intervencijama poželjno je krenuti već od najranije dobi, što potvrđuju brojna znanstvena istraživanja. Trening jakosti, koordinacije, ravnoteže, bavljenje različitim sportovima gdje nosimo težinu vlastitog tijela ili vanjski teret pokazali su najveći utjecaj na gustoću kostiju u kasnijoj dobi. Zbog postizanja vršne vrijednosti koštane gustoće u kasnim dvadesetim godinama i njenog prirodnog početka padanja nakon 35.godine, savjetuje se cjeloživotni nastavak  tjelovježbe radi održavanja gustoće kostiju. Starenjem kosti i mišićna masa prirodno padaju, a tjelesnu aktivnost tada treba dodatno usmjeriti na trening s vanjskim opterećenjem za razvoj jakosti te trčanje, hodanje i bavljenje sportovima gdje se ostvaruje mehanički stres na kost. Nastupom bolesti u kasnijoj dobi naglasak je na tjelesnim aktivnostima u svrhu prevencija padova kroz progresivni i kontrolirani trening jakosti mišića radi potpore koštanoj masi, te treningu ravnoteže.

ZAVRŠNA RIJEČ

Iako se u liječenju kroničnih nezaraznih bolesti (među njima i osteoporoze) naglašeno savjetuje prevencija (!), većina se u koštac s bolnim stanjima uhvati tek kada osjeti prve posljedice. Međutim, i tada postoje rješenja. Suradnja stručnjaka različitih profila, poput liječnika, kineziologa, farmakologa, nutricionista i psihologa i njihov zajednički „udar“ na uzroke razvoja tih bolesti, kao i njihovo liječenje, budućnost su svjetskog zdravstva i ljudskog zdravlja! Lifestyle medicina svojim integrativnim i holističkim pristupom otvara novu epohu u liječenju kroničnih nezaraznih bolesti.  Probajte početi od sebe i primijeniti barem neki od gore navedenih savjeta već danas i dugoročno pozitivno djelovati na svoje cjelokupno blagostanje. Na kraju ono najvažnije: obratite se i dajte svoje povjerenje stručnjacima koji svoj rad zasnivaju na najnovijim znanstvenim spoznajama.

Dora Vajdić, mag.cin. i prof.dr.sc. Igor Jukić