Um i tijelo2 min čitanja
Um i tijelo su neraskidivo povezani. Opterećenje i stres iz psihološke sfere vremenom se reflektiraju i na tjelesno zdravlje. No, vrijedi i obrnuto. Poteškoće tjelesnog zdravlja i suočavanje s istima itekako mogu utjecati na psihološko funkcioniranje, prvenstveno na raspoloženje i kognitivne sposobnosti.
Posljednjih godina, u neprestanom porastu je pojavnost kroničnih nezaraznih bolesti, a njihov najčešće spominjani uzročnik je stres. Stres je zapravo individualna reakcija na različite unutarnje i vanjske situacije – stresore. Prate ga reakcije tijela, poput pojačanog rada srca i pluća, povišenje krvnog tlaka te povećana mišićna napetost te reakcije uma, poput straha, potištenosti i teškoća koncentracije. Zbog svega navedenoga, vremenom dolazi i do promjena u ponašanju, promjene rutina i navika.
Spomenute tjelesne reakcije na stresne situacije mogu ostati na razini simptoma, bez trajnih tjelesnih oštećenja organa i organskih sustava, što nazivamo psihosomatskim simptomima. U njih ubrajamo glavobolju, nesanicu ili pretjeranu potrebu za snom, promjene apetita, probavne smetnje, umor, ili bolove u nekim dijelovima tijela. Oni se javljaju kod većine ljudi,traju kraće vrijeme i nisu stalno prisutni, već se javljaju s vremena na vrijeme. No, dugotrajna izloženost stresnim situacijama i psihosomatskim simptomima može dovesti do trajne promjene pogođenih organa i organskih sustava. Tada govorimo o psihosomatskim bolestima, a većinom se radi o kroničnim nezaraznim bolestima. Najčešće se javljaju bolesti srca i krvnih žila, probavnog sustava, sustava žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, imunološkog sustava, sustava dišnih organa te sustava organa za kretanje.
Za najbolji ishod kroničnih nezaraznih bolesti ključne su preventivne mjere te rana dijagnostika. Osim liječničkog tretmana, vrlo je važna održiva promjena životnog stila te učenje konstruktivnih načina nošenja sa stresom. Iako nije uvijek jednostavno, nužno je prihvatiti novonastalu zdravstvenu situaciju i sve promjene koje ona nosi. Neka stanja mogu se s vremenom povući ili ublažiti, u čemu mogu pomoći liječnici te stručnjaci komplementarnih struka, poput psihologa, nutricionista ili fizioterapeuta.
