Pigmalion efekt i kako ga pobijediti3 min čitanja

Pigmalion efekt svoje ime dobiva iz doba antičke Grčke. Naime, poznati kipar Pigmalion tražio je idealnu djevojku kako bi ju oženio, ali niti jedna nije odgovarala njegovom poimanju savršenog. Zato je Pigmalion odlučio isklesati savršenu ženu. Napravio ju je baš onako po njegovoj mjeri, kako bi njemu odgovarala. Kada je završio svoje djelo, molio je bogove da ju ožive. Bogovi su mu ispunili želju i njegova idealna žena je oživjela. Danas je efekt puno poznatiji pod imenom samoispunjavajuće proročanstvo, a odnosi se na to da naša vlastita očekivanja o nekoj osobi direktno utječu na naše ponašanje prema toj osobi.

Ovaj efekt prvi je put istraživan 1968. godine kada su dvoje istraživača u osnovnoj školi učenicima dali da ispune test inteligencije. Nakon toga su nastavnicima rekli da je određen broj učenika natprosječno inteligentan (iako to nisu bili) te su ponovili testiranje na kraju godine. Na idućem testiranju, ti odabrani učenici su pokazali porast u inteligenciji u odnosu na druge učenike, što se objašnjava time da su se nastavnici, očekujući od te djece i bolji uspjeh, oko njih više trudili i davali im veću pažnju.

Samoispunjavajuće proročanstvo zapravo je kružni proces od 4 koraka. U prvom koraku mi imamo vlastita uvjerenja i očekivanja o tome kakva je neka osoba. U drugom koraku, ta naša očekivanja utječu na to kako ćemo se ponašati prema toj osobi. U trećem koraku naše ponašanje utječe na to kako će se ta osoba prema nama odnositi i u konačnici, sve dovodi do toga da se naša prvotna očekivanja pokažu istinitima. 

Ovaj efekt ne mora biti vezan samo uz osobe. Zamislite situaciju: Budite se ujutro, tmuran je i kišan dan i prva misao koja vam prođe glavom je to da je današnji dan baš jako loš. Vjerovali ili ne, s tom mišlju ste svoj dan vrlo vjerojatno obilježili i, na kraju dana je velika mogućnost da ćete dan opisati kao loš. Tom prvom misli, koja je bila negativna, podsvjesno možete utjecati na to kako gledate događaje u danu. Moguće je da ćete više pažnje dati negativnim stvarima koje će vam se dogoditi, a pozitivne stvari zanemariti.

Ovaj efekt ima svoje opasnosti, a skupina na koju ima najveći utjecaj su upravo djeca. Međutim, samoispunjavajuće proročanstvo možemo vidjeti u bilo kojem socijalnom kontekstu: u školi, na poslu, u sportu, na druženjima, a često ga vežemo i uz stereotipe i predrasude.

Kako onda prepoznati klopku samoispunjavajućeg proročanstva i na njega utjecati?  

Problem je u tome što je efekt sam po sebi paradoksalan jer velika očekivanja dovode i do boljih rezultata, ali ujedno i povećavaju vjerojatnost razočaranja. Efekt nas čini ranjivima i podložnima manipulaciji, a da toga nismo ni svjesni. S toga, pokušajte biti realni i osvijestiti da efekt postoji. Također, pokušajte biti objektivni i kritički nastrojeni i ono što je najbitnije, u socijalnom kontekstu, ne suditi knjigu po koricama ili onome što nam je netko nekad rekao ili smo čuli. Razmišljajte svojom glavom i donosite vlastite zaključke. U redu je posavjetovati se, ali pokušajte se ne držati tuđih uvjerenja i mišljenja kao da su vlastita. 

Andrea Armano, univ. bacc. psych.