Unutarnji kritičar je onaj glas u nama koji nas neprestano podsjeća na naše mane i neuspjehe, često gledajući na naše ponašanje puno negativnije nego što ono stvarno jest. Taj glas zvuči poput: „Nisi dovoljno dobra“, „Nikad nećeš uspjeti“, „Glup si“, „Svi će ti se smijati“.
Iako je ponekad namjera tog glasa da nas motivira da budemo bolji i uspješniji, efekt je često suprotan. Umjesto da nas potakne na napredak, često nas obeshrabruje u djelovanju jer povećava strah od neuspjeha.
Unutarnji kritičar se može skrivati i u perfekcionizmu i uspoređivanju s drugima. Na primjer, ako se često uspoređuješ s drugima to može stvoriti osjećaj da nikad nisi dovoljno dobar, bez obzira na tvoje uspjehe. Također, unutarnji kritičar može postavljati i nerealno visoka očekivanja koja su toliko nedostižna da te mogu zaustaviti i prije nego što pokušaš ostvariti neki svoj cilj.
Obično ne bi dopustili da bilo tko drugi razgovara s nama na takav način, niti bismo smatrali primjerenim odnositi se prema nekome drugome na taj način. No, zbog nekog razloga vrijede druga pravila kada sami sebe kritiziramo. Zašto je to tako?
Iako se taj glas često čini negativnim i štetnim, on ima funkcije koje su nas možda nekad prije štitile ili motivirale.
Ako prepoznaješ da ti tvoj unutarnji kritičar škodi, ali ga i dalje slušaš, to može značiti da on ima neku važnu funkciju za tebe koja ti na neki način koristi.
Primjerice, neki ljudi vjeruju da će im kritiziranje sebe pomoći da postanu bolji, pa se boje da će, ako postanu podržavajući prema sebi, postati lijeni ili umišljeni. Druga česta funkcija kritičara je zaštita, kritičar koji daje oprez da ne ponovimo pogreške koje si i dalje zamjeramo ili da se ne ponovi neko neugodno iskustvo.
Taj glas je često prisutan toliko dugo da se više ni ne zapitamo da li je to što si govorimo uopće opravdano? Unutarnji kritičar je postao neodvojiv dio nas, naših uvjerenja, moranja i trebanja („Ako odmorim to je jer sam lijen.“, „Moram sve sama inače sam nesposobna“). U gestalt terapiji taj skup uvjerenja zovemo „introjekti“ – to su vrijednosti, uvjerenja i misli koja smo usvojili od okoline (roditelja, učitelja, društvene norme i pravila). Introjekti su bili važni u djetinjstvu – tako smo mogli naučiti kako funkcionirati u društvu i obitelji. Često smo ta uvjerenja samo „progutali“ bez da smo ih preispitali. Tako kada odrastemo, neka od tih uvjerenja mogu postati štetna. To je trenutak u kojem je vrijeme da ponovno „prožvačemo“ ta uvjerenja kako bismo shvatili koje dijelove tih uvjerenja želimo zadržati, a koje dijelove želimo odbaciti.
Upravo zato je toliko teško prestati kritizirati se na naučeni način, jer se može činiti da ćeš time odbaciti vrijednosti koje su ti bitne. Na primjer, ako smo odrasli u obitelji u kojoj se jako cijeni rad i uspjeh, to može postati i naša vrijednost, te se možemo kritizirati svaki puta kada ne radimo ili kada uzmemo odmor. Unutarnji kritičar mogao bi reći nešto kao: „Drugi bi to napravili puno bolje, moraš raditi više“ ili: „Ne vrijediš ništa ako ne postigneš sve ciljeve koje si rekla da ćeš napraviti.“ To nas može dovesti do uvjerenja da smo uspješni jedino ako radimo prekovremeno, ako smo izvrsni u svim područjima. Prestati se kritizirati može biti zastrašujuće jer postoji strah da ćemo time zanemariti te vrijednosti ili izgubiti poštovanje obitelji koja ih cijeni.
Međutim, preispitivanjem tih uvjerenja ne moram nužno odbaciti cijelu vrijednost, već joj mogu samo dati novo značenje. Biti vrijedan ne mora značiti raditi bez odmora. Biti uspješan ne mora značiti moći sve sam. Pitam se: vjerujem li stvarno u to ili je to nešto što sam trebala u prošlosti, nešto što sam vidjela kod drugih?
U gestalt terapiji cilj nije uništiti kritičara, već ga upoznati i razumjeti.
Kada shvatimo ulogu koju ima za nas, možemo vidjeti i kako je moguće da tu ulogu ispunimo na drugi način koji nije kritiziranje. Kada shvatimo od kuda potječe i koje značenje za nas nosi lakše ćemo naučiti kako surađivati s njim i taj glas s vremenom može postati više podržavajući.
Koju ulogu ima tvoj unutarnji kritičar? Koja uvjerenja i pravila su ti prije koristila, a sada ti više nisu korisna i vrijeme je da ih preispitaš?
Ivana Lukičević, mag.act.soc., edukant gestalt psihoterapije