Groznica državne mature5 min čitanja
Početkom godine kreću prijave maturanata na željene studijske programe čime se otvara pitanje budućeg akademskog i profesionalnog usmjerenja i time započinje jedno od najvažnijih i najstresnijih razdoblja u njihovom životu – početak groznice državne mature. Ova životna faza predstavlja značajnu prekretnicu za svakog adolescenta obilježenu intenzivnim emocijama, unutarnjim previranjima i brojnim pitanjima poput: „Što upisati? Kada i kako se pripremiti? S čim se želim baviti u životu? Kako ostati priseban u ovom procesu?”
Stres povezan s državnom maturom ne javlja se isključivo na sam dan ispita, već mnogo ranije. Osim vanjskog pritiska koji dolazi od roditelja i profesora, maturanti se suočavaju i s unutarnjim pritiskom koji proizlazi iz vlastitih, često nerealnih očekivanja o postizanju uspjeha. Stres koji maturanti doživljavaju može se svrstati u dvije glavne kategorije. Akutni stres je kratkotrajan i javlja se neposredno prije ili tijekom specifičnih situacija, poput ispita. S druge strane, kronični stres je dugotrajan i traje tjednima ili čak mjesecima prije samog polaganja mature. Zbog svoje dugotrajnosti, kronični stres može imati ozbiljne negativne posljedice na zdravlje, uključujući probleme sa spavanjem, prehranom, koncentracijom i probavom, a u težim slučajevima može dovesti do depresije i anksioznosti. Pravovremeno prepoznavanje simptoma kroničnog stresa ključno je za odgovarajuće djelovanje i prevenciju. U takvim situacijama neophodno je potražiti pomoć stručnjaka, poput školskih psihologa, koji mogu pružiti podršku u nošenju s ispitnom anksioznošću i olakšati proces učenja. Iako se stigma oko odlaska psihologu posljednjih godina smanjuje, još uvijek postoji određena nesklonost prema traženju stručne pomoći, ali važno je imati na umu da mentalno zdravlje ima jednaku važnost kao i tjelesno.
Važno je istaknuti da stres povezan s polaganjem mature nije moguće u potpunosti izbjeći. Međutim, određena razina stresa je korisna i poželjna, jer upravo umjerena razina stresa pomaže u poboljšanju koncentracije tijekom rješavanja mentalnih zadataka i rezultira najboljim rezultatom. S druge strane, pretjerani stres može imati suprotan učinak, otežavajući prisjećanje naučenog gradiva i smanjujući sposobnost fokusiranja. Srećom, postoje učinkovite strategije koje mogu olakšati suočavanje s ispitnom anksioznošću i omogućiti bolje upravljanje stresom.
Kako bi se što bolje pripremili i smanjili osjećaj nervoze, ključno je krenuti učiti na vrijeme, dobro se organizirati i postaviti realna očekivanja. Ako očekujemo od sebe da nakon škole svakodnevno učimo nekoliko sati bez prestanka, ubrzo ćemo se iscrpiti i izgubiti motivaciju. Također, trebali bi ostaviti mobitel u drugoj prostoriji i koristiti ga samo tijekom pauza jer se pokazalo da tehnologija ometa našu pažnju i svaki put kada pogledamo u ekran prekidamo tok koncentracije što nam otežava povratak na gradivo. Važno je raspored prilagoditi svojim mogućnostima i obavezno ostaviti vremena za odmor i aktivnosti koje nas opuštaju. Ne smijemo zaboraviti koliko je bitna zdrava prehrana i dovoljno sna koji nam omogućuju potrebnu energiju za učenje.
Svaka osoba ima svoj način učenja, pa je važno eksperimentirati s različitim tehnikama i otkriti što vam najviše odgovara. Neki bolje pamte kad naglas ponavljaju gradivo, drugi vole izrađivati bilješke ili vizualne mape, dok nekima više odgovara rad u paru. Ne treba se uspoređivati s drugima nego je važno eksperimentirati i pronaći ono što vas najviše potiče na napredak.
Jedan od ključnih elemenata učinkovite pripreme za državnu maturu je izbjegavanje pretrpavanja materijalima. Puno je korisnije raditi s jednom kvalitetnom knjigom i jednom skriptom nego pokušavati obraditi previše različitih izvora, što može izazvati zbunjenost i smanjiti motivaciju. Nakon što ste temeljito proučili i usvojili neko gradivo, rješavanje starih ispita državne mature izvrstan je način za ponavljanje, provjeru znanja i upoznavanje s vrstama zadataka koji se pojavljuju na ispitima. Uz ponavljanje, korisno je simulirati ispitnu atmosferu kod kuće. Isprintajte ispite, očistite radni stol, postavite vremensko ograničenje i rješavajte zadatke kao na pravom ispitu. Na taj način dobit ćete bolji osjećaj za vremenski okvir s kojim raspolažete, upoznat ćete se s vrstama zadataka i identificirati potencijalne izazove. Ako naiđete na poteškoće s određenim zadacima, ne ustručavajte se zatražiti pomoć profesora, oni su tu da vam pomognu i olakšaju pripremu za maturu.
Državna matura ne mora biti izvor iscrpljujućeg stresa ako se učenici na vrijeme pripreme, prepoznaju znakove preopterećenja te potraže pomoć kad je potrebna. Pravilna organizacija, podrška obitelji i prijatelja te zdrav odnos prema učenju mogu učiniti ovo razdoblje manje stresnim i pomoći maturantima da ostvare svoj cilj. Na kraju, važno je imati na umu da, iako je državna matura bitan korak, ona ne definira cijelu budućnost jer uspjeh dolazi u različitim oblicima i ponekad nakon neočekivanih zaokreta na životnom putu. Bitno je napomenuti da i ako ne ostvarimo željeni uspjeh i ne uspijemo upisati fakultet koji smo željeli, trebamo sagledati situaciju iz pozitivnog kuta. Takva godina može poslužiti kao prilika za dodatno usavršavanje gradiva i postizanje boljeg rezultata na idućoj maturi, stjecanje praktičnog iskustva kroz rad ili volontiranje u području od interesa, pa čak i za štednju ili ostvarenje dugoočekivanog putovanja. Svaka situacija nosi priliku za rast i nove mogućnosti koje nas mogu voditi prema ispunjenju naših ciljeva.
