Božićna jelka, darivanje, ‘’Sam u kući’’ na TV-u, okupljanje članova obitelji, ‘’Božić dolazi’’ koji se već 100.-ti put okreće na radiju, smijeh i veselje. No, svi se možemo poistovjetiti i sa stresom prilikom odabira poklona za naše najdraže, organiziranje obiteljskih okupljanja ili ponovni susret s tetkom koja će nas (kao i svakog Božića) pitati ‘’Kako ljubavni život?’’ i ‘’Kad će djeca?’’. Ljutnja, stres, usamljenost, anksioznost se također mogu pojaviti u čaroliji blagdanskog vremena. Kako ne bismo bili Grinch svojeg vremena već se za vrijeme ovog razdoblja osjećali mirno i ispunjeno, način na koji brinemo o sebi tijekom ovog perioda uvelike nam može pomoći.

Kako možemo brinuti o sebi tijekom blagdanskog perioda?

1. San, tjelovježba, balansirana prehrana

Društvena okupljanja mogu biti fizički iscrpljujuća te je stoga bitno kvalitetno odmoriti svoje tijelo. Uz kvalitetan san, bitno je i svako toliko gibati svoje tijelo te ga opskrbljivati kvalitetnom, nutritivno bogatom hranom što ne znači odbijati sve one divne blagdanske slastice i jela. Bit blagdana je druženje i povezanost, a hrana je ono što nas još dodatno povezuje i spaja za blagdanskim stolom. 

2. Pauza od društvenih mreža

Blagdansko vrijeme i praznici se često prikazuju kao razdoblje veselja i sreće što može stvoriti pritisak da i mi iste učinimo ‘’savršenima’’. Gledajući društvene mreže, zarobljujemo se u usporedbama s drugima pri čemu zaključujemo da je svima bolje nego li nama. Kako se ne bismo zarobili u ovom začaranom krugu, korisno je postaviti granice i ograničenja tijekom blagdana te više uživati u odnosima uživo nego li onima online. 

3. Usporavanje i disanje

Prilikom blagdanskih obaveza, često se možemo naći u multitaskingu gdje pokušavamo obavljati više obaveza odjednom. Pokušavamo napraviti što više stvari možemo, a što dovodi do toga da obavljamo stvari polovično ili krenu ‘’na krivo’’. Odrađivanje jedne po jedne stvari i pažnja na jednoj stvari u tome trenutku, može nam pomoći da se osjećamo manje opterećeno. Isto tako, korisno je uzeti dio vremena kako bismo obratili pažnju na svoje disanje. Kada odvojimo vrijeme za disanje, šalje se signal živčanom sustavu da je sve u redu i pomaže nam da se smirimo te smanjimo stres koji osjećamo.

4. Vježbanje zahvalnosti

Istraživanja su pokazala da osobe koje prakticiraju zahvalnost nemaju samo smanjene razine stresa, već manje osjećaju bol, bolje spavaju, jači im je imunološki sustav, imaju zdravije odnose s bliskim osobama i produktivniji su na poslu. Zahvalnost nam tijekom blagdanskog perioda može pomoći da se prisjetimo što sve imamo i koliko toga imamo. Možemo je prakticirati na različite načine, a neki od njih su vođenje dnevnika zahvalnosti ili možemo napraviti takozvanu ‘’staklenku zahvalnosti’’ (engl. gratitude jar).

5. Naučiti reći ‘’ne’’

Sigurno vam se dogodilo da tijekom blagdanskog perioda, kada smo svi zajedno, osjećamo potrebu da moramo iskoristiti svaki trenutak i pojaviti se na svakom događaju. Kazanjem ‘’da’’ kada smo htjeli reći ‘’ne’’ može nas dovesti do preplavljenosti i ogorčenosti. Ukoliko ti danas nije dan za otići na božićni party, nego ćeš se radije pokriti dekicom i pogledati  Sam u kući, imaš u potpunosti pravo odbiti odazvati se na taj party. Važno za zapamtiti je da je ‘’ne’’ potpuna rečenica i nismo dužni drugima objašnjavati svoje izbore i odluke. Nismo dužni, samo zato što su blagdani, biti dostupni svima i uvijek. 

Blagdansko razdoblje može biti predivno i istovremeno iscrpljujuće te dodatna briga o sebi uvelike pomaže i doprinosi da ovo razdoblje bude što ispunjenije i smislenije za nas, ali i ljude oko nas.  

Lana Rogina, studentica psihologije